PROSTORNI PLAN UREÐENJA GRADA VODICE - IZMJENE I DOPUNE
Naručitelj: Grad Vodice, 2002.

izvadak iz tekstualnog dijela elaborata:

PROSTORNI POKAZATELJI
Prirodne karakteristike prostora i resursi čine osnovu i poticaj svake ljudske djelatnosti, a specifičnosti prostora ogledavaju se u specifičnostima gospodarskog razvoja. Prirodne osobitosti, naseljene cjeline i pojedinačne građevine čine kulturno i prirodno nasljeđe prostora. Zaštita tog nasljeđa, te sprečavanje narušavanja ravnoteže u okolišu polazište su za izradu razvojnih planova i za revitalizaciju prostora.

Kontinuiranim naseljavanjem i čovjekovom djelatnošću kroz višestoljetno razdoblje, ovo je područje mijenjalo svoju prirodnu sliku. Najveći dio polja pretvoren je u oranice, a obalni prostor u vrlo naseljena područja i infrastrukturne površine. No, značajan dio ostao je netaknut, kao što su neneastanjeni otoci Zmajan, Tijat, Logorun i drugi manji, te kraški grebeni u unutrašnjosti. Tendencija povećanja broja stanovnika i njihovo koncentriranje oko središta Grada, odnosno u njegovom priobalnom dijelu uz glavne prometne tokove i obalu posljedica je koncentracije gospodarskih aktivnosti na tom području, a među kojima se najviše ističe ugostiteljsko-turistička djelatnost. Povećanje broja stanovnika i gospodarskih aktivnosti promijenilo je prostorne odnose i izazvalo povećanje ukupnog građevinskog područja u Gradu Vodice na račun najvećim dijelom poljoprivrednog zemljišta.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom određena su građevinska područja za 9 samostalnih naselja, te za gospodarske zone i to; ugostiteljsko-turističku zonu u Bristaku i radnu zonu sjeveroistočno od Vodica.

Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosi 1.140,5 ha. U tablici br. 4 prikazani su udjeli izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja za svako pojedino naselje, te po prostorno-funkcionalnim cjelinama u odnosu prema predviđenom broju stalnog i ukupnog stanovništva u kojeg su uračunati turistički kapaciteti za plansko razdoblje (2015. godina). Analizom građevinskih područja utvrđeno je da je svega 50% njihove površine izgrađeno. Iz toga slijedi da je u prosjeku unutar prostora predviđenog za daljnji razvoj pojedinog naselja moguće realizirati još jedno takvo naselje. Ovako određena građevinska područja bila su u suglasju s nekadašnjim pretjerano optimističkim demografskim procjenama. Prostornim planom uređenja Grada Vodice iz 1997. godine izvršen je rebalans građevinskih područja utvrđenih Odlukama o građevinskim područjima, te nije bilo njihovih značajnijih smanjenja.

Promatrajući po prostorno-funkcionalnim cjelinama, a napose po svakom pojedinačnom naselju vidljiva je razlika u dijelu izgrađenosti pojedinog građevinskog područja. Tako je najmanji udio izgrađenosti zabilježen u Čistoj Velikoj (30,8%) i Srimi (35,3%), a najveći u Grabovcima (73,2%). Potrebno je napomenuti da su građevinska područja bila utvrđivana pretežito na neadekvatnim kartografskim podlogama, pa su stoga za naselje Grabovce i dijelomično za naselje Gaćelezi bila pogrešno određena. Naime, dio postojeće izgradnje nije bio obuhvaćen, dok je s druge strane bio obuhvaćen značajni neizgrađeni dio (pomak). Da je građevinsko područje naselja Grabovci bilo točno utvrđeno njegova izgrađenost iznosila bi blizu 100%.