PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA LUDBREGA
Naručitelj: Grad Ludbreg, 2000.

izvadak iz tekstualnog dijela elaborata:

Povijesni razvoj gradskog središta

Ludbreg se smjestio u podnožju Kalničkog gorja, u dolini rijeke Bednje, na rubu pridravske ravnice. Naselje je s veoma dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može pratiti od kamenog doba, preko brončanog i željeznog, o čemu svjedoče brojne iskopine.
Antički Ludbreg - Castra Ioviae Botovia je naseobina starih Rimljana (od 1.-5. st) sa svim funkcijama i infrastrukturom tadašnjih gradova. Srednjevjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u 13. i 14. st. kao kraljevski posjed (Bela IV.).

Razvoju naselja značajno je pridonio prometni položaj na raskrižju puteva prema Podravini na istoku (pravac Varaždin-Koprivnica na kojem se razvio Ludbreg kao najveći centar na toj osovini urbanizacije).

Doba feudalizma donosi gradu razvoj obrta i trgovine, a doba kapitalizma i socijalizma razvoj industrije, koja je do danas ostala najvažnija funkcionalna usmjerenost Ludbrega.

Za Ludbreg je veoma važna tradicija kršćanskih i katoličkih događaja: od koncila katoličkih općina između Save i Drave održanog 381. godine, utemeljenja župe oko 1300. godine, nastanka prošteništa priznatog od 1513. godine - Svetište Presvete Krvi Isusove, pa do izgradnje zavjetne kapele 1994. godine. Znamenita ludbreška hodočašća (svake prve nedjelje u rujnu), sakralna spomenička baština i izgradnja novog Svetišta pridonose sve značajnijem razvoju vjerskog turizma.

Ludbreg ima važnu upravnu funkciju: bio je sjedište bivše Općine Ludbreg, a prema novom teritorijalnom ustrojstvu ima status sjedišta Grada Ludbrega, najveće teritorijalne jedinice nastale podjelom bivše Općine Ludbreg. i danas mu gravitiraju sva naselja iz sastava bivše Općine, zbog njegove opremljenosti upravnim i drugim centralnim funkcijama, koje treba upotpunjavati s ciljem da još ojača svoju žarišnu ulogu nositelja razvitka okolnog prostora.