PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SKRADINA
Naručitelj: Grad Skradin, 1997.

izvadak iz tekstualnog dijela elaborata:

Prostor Grada Skradina je prijelazno područje između srednjeg i sjevernog dijela Dalmacije, odnosno ima poseban geografski položaj između dalmatinske zagore, Bukovice, Ravnih kotara i šibenskog priobalja, te zato djelomično ima i pokazuje obilježja svih tih zemljopisnih cjelina.

Područje Grada Skradina je relativno niski krški zagorski prostor, gdje je središnja relativno niska skradinsko-bribirska udolina (ispod 200 m nadmorske visine) produžetak ravnokotarskih plodnih poljodjelskih površina, a nešto viša sjeverna krška zaravan (iznad 200 m nadmorske visine) sastavni dio prostrane bukovičko-kistanjske i zagorsko- prominske vapnenačke zaravni, dok je njegovo južno obalno područje uvučeni i produženi niski dio šibenskog priobalja. Ovo područje dostiže svoju najveću visinu u svom sjeverozapadnom dijelu u Bribirskoj Glavi na 298 m nadmorske visine.

Tu se izmjenjuju opori, ogoljeli i neobrađeni krški vapnenački kamenjar s prostranim, ali škrtim pašnjacima i devastiranim šumskim pokrovom, te plodna poljica, među kojima se istiću prostranstvom i značenjem u dolomitno-laporovitim stijenama Skradinsko i Bribirsko polje. Niz krških kamenjarskih bila međusobno dijeli pojedine dijelove ovog područja.

Klima ima karakteristike mediteranske klime, ali nešto modificirana kontinentalnim utjecajima iz dinarskog zaleđa, koji se manifestiraju osobito zimi zbog snažnog utjecaja bure. Zato su zime studenije, a ljeta vruća. Sezonske ljetne suše su značajan problem ovog kraja, koje ublažava blizina rijeke Krke.

Izvorna je šumska vegetacija hrasta medunca i bjelograba s novopridošlim crnim borom zasađenim nakon akcija pošumljavanja kamenjara i nastojanjem opitomljivanja ovog kraja.

Posebna vrijednost ovog područja je rijeka Krka, koja se poprečno probija kroz prostranu vapnenačku zaravan. Alogeni tok rijeke Krke je siguran izvor pitke vode. U strmom kanjonu rijeke Krke na sjeveroistoku ovog područja posebna su atrakcija 25 m visoki Roški slap, koji se spušta prema Visovačkom jezeru, proširenom dijelu doline rijeke Krke, unutar kojeg se ističe otočić Visovac s franjevačkim samostanom, te jedan kilometar nizvodno od utoka rijeke Čikole u Krku u jugoistočnom dijelu ovog područja poznati i atraktivni Skradinski buk, u kojem se voda prelijeva u kaskadama preko 17 sedrenih barijera od kojih najveća ima pad od 45 m. U nastavku prema jugu se smjestilo bočato Prukljansko jezero, koje je s kanalom Sv.Josipa spojeno sa Šibenskim zaljevom, a zatim kanalom Sv.Ante s otvorenim morem. Na taj način je dio ovog područja pristupačan i plovnim putem, pa zato Skradin može obavljati funkciju lokalnog lučkog središta te atraktivne marine.

Zbog svojih izvanrednih prirodnih osobina i atraktivnosti dio područja Grada Skradina se nalazi unutar Nacionalnog parka Krka s posebnim režimom zaštite i korištenja. Na tom području i u južnom dijelu gradskog područja moguća je turistička valorizacija, dok se na ostalom području razvija poljodjelstvo ili tradicionalno stočarstvo.